Od 8. marta do 8. aprila svake godine organizacije se na inicijativu Romsko-ženske mreže Srbije kampanja „Mesec romsko-ženskog aktivizma“. U više od dvadeset i pet gradova i opština se sprovode brojne akcije, a cilj je povećanje vidljivosti rada romskih aktivistkinja i rezultata romsko-ženskog aktivizma, kao i skretanja pažnje javnosti na položaj Romkinja u našem društvu – smatra Slavica Rakić, programska koordinatorka kruševačkog udruženja „Romani cikna“.
Društvena marginalizovanost je, prema njenim rečima, uslovila zatvorenost romske zajednice prema okruženju, što za posledicu ima održavanje patrijarhalnih običaja i strogih tradicionalnih normi u njoj, te je akcenat rada na statusu koji pripadnice romske manjine imaju u porodici i kako se to odražava na njihov sveukupni društveni položaj.
– Romkinja je u porodici podređena i često potlačena, uskraćuje joj se pravo na sopstvenu volju i mišljenje, a njenim celokupnim životom upravljaju muški članovi familije. Život udate i neudate Romkinje je u mnogo čemu sličan i skoro isključivo je sveden na zatvorena romska naselja i podrazumeva rano ustajanje i celodnevno obavljanje različitih kućnih poslova. Podizanje dece u romskim porodicama nije samo obaveza udatih žena, već i devojaka koje već sa 10, 11 godina počinju da se brinu o mlađoj braći i sestrama – kazala je ona.
Dodala je i da u romskoj porodici često postoji osporavanje prava na školovanje ženskoj deci, a razlozi se nalaze u tradicionalnim očekivanjima koja nalažu da se Romkinja mora mlada udati i kao devica ući u brak.
– Posledica ovakvih odnosa je činjenica da romskih devojčica ima vrlo malo u završnim razredima osnovne škole, a u srednjim školama ih je još manje. Za razliku od muškaraca Roma koji možda i pronađu neki posao, Romkinje, zbog porodičnih odnosa, skoro da nemaju nikavih šansi ni da ga traže. U brak stupaju veoma rano, što pokazuje i podatak da je više od 51 odsto njih prvo dete rodilo pre punoletstva. Više od polovine brakova u romskoj zajednici nije zakonski sklopljeno – navela je Rakićka.
Neprepoznavanje specifičnih uslova i problema koje ima žena Romkinja je, prema njenim rečima, vidljivo i u činjenici da kao posebno nije identifikovano u zvanično usvojenim dokumentima koji se tiču unapređenja života romske manjine.
– Do toga je najverovatnije došlo jer su u prvobitnoj izradi ovih dokumenata, kao predstavnici romske zajednice učestvovali isključivo njihovi lideri muškarci, a predstavnici većinske zajednice, koji su učestvovali u izradi dokumenata, nisu znali da je pozicija Romkinja teža u odnosu na poziciju njihovih muških sunarodnika. Napravljeni propusti delimično su ispravljeni usvajanjem Zakona o rodnoj ravnopravnosti i raznim strategijama, ali to ni izdaleka nije dovoljno da bi se život Romkinja drastično unapredio – istakla je Rakićka.
Ona smatra da je važno da se u budućnosti zbog jačine tradicionalnih odnosa u romskoj porodici, posebna podrška i pomoć obezbedi Romkinjama jer će se jedino tako stvoriti uslovi da one izađu iz dvostruke potlačenosti kojoj su izložene.
– Veoma je važno insistirati na što bržem usvajanju Akcionih planova za Romkinje i sprovođenju aktivnosti usmerenih u pravcu osnaživanja Romkinja da se uključe u javni život, jer je broj društveno aktivnih žena u romskoj zajednici veoma mali – poručila je Rakićka.
Udruženje „Romani cikna“ je osnovano krajem 2010. godine na incijativu grupe dugogodišnjih aktivistkinja romskog ženskog pokreta. Osnivačice i članice udruženja su svoja dotadašnja iskustva stekle radeći u romskim naseljima na osnaživanju porodica, emancipaciji žena i podršci deci i starima, ličnom edukacijom iz oblasti ljudskih, manjinskih i ženskih prava, učestvovanjem u pisanju zvaničnih dokumenata, izradi priručnika za unapređenje vaspitno-obrazovnog procesa u osnovnim školama, kao članice gradskih tela, učestvovanjem na različitim skupovima. Misija udruženja je unapređenje položaja Romkinja i Roma u društvu, razvojem obrazovnih, zdravstvenih, materijalnih, socijalnih i kulturnih potencijala romske zajednice.
Za došpanđ čon sar postojil o Udruženje ukljucisajlo ano sprovođenje nekoliko projektura sa ciljo te pobošljolpe o socijalno, ekonomsko, zdravstveno, obrazovano i kulturno statuso e Romnjengo i e Romengo
– Trito breš za redom taro 8. mart đi ka 8. april e organizacije i incijative Romsko-đuvljane mreže tar e Srbija organizujil kampanja „Čon tar romano – đuvljano aktivizmo“. Ane majbut tar biš te panđ forura i opština sprovodin pe brojne akcije, a ciljo si te povećolpe vidljiviost rada tar e romane aktivistkinje i rezultatura tar o romano đuvljano aktivizmo, i te bi skrenilape e pažnja taro javnost po položaj tar e Romnja an amaro društvo – penda e Slavica Rakić, programsko koordinatorka tar o kruševačko udruženje „Romani cikna“.
O sporedno tan ano društvo, sar vojda penel, uslovisada te e roma aven zatvorene prema o okruženje, savi sile posledica te održimpe e patrijahalne običajura i e stroge tradicionalne norme i goda si akcento save si e romnjen ane porodica i sar goda održavolpe pe lengo društveno položaj.
– E romni ane porodica si podređeno, uskratolpe laće o pravo pe pi sopstveno volja i mišljenje, a sa lako celokupno životo upravljin e mruša ane familija. Životo tar e udajime ili na udajime Romni si slično i skoro isključivo svedime pe pangle romske naselja i podrazumil,te trubul rano te uštel i te radil e kućne poslura. Te baravenpe e čara ane romani porodica naj samo obaveza tar e udajime romnja, nego i e čora save već sa 10, 11 breš poćnin te pazin pe majterne prala i peja – penda vojda.
Dodajisada te ane romani porodica često postojil goda te osporilpe pravo te školujimpe e đuvljane čara, a razlogura arakenpe ane tradicionalno očekivanje savo penel te e Romnja mora rano te udajim pe i te ven devojke kana den ano brako.
– Posledica tar kava odnos si e činjenica te e romane čora si but zala ane razredura tar e osnovno škola, a ane srednje škole si još maj manje. Za razlika tar e mruša Roma save i araken nesavi posla, e Romnja, zbog e porodične odnosura najlen šance te araken. Ano brako stupin but rano, so pokažil i o podatko te majbut tar 51% lendar prvo čavo bijanen maj pre tar o punolestvo. Majbut tar e polovina brakura ter e romane zajednice naj zakonski sklopime – penda e Rakićka.
– Goda kaj ni prepoznajilpe specifične uslovura i problemura save sila e Romani romni si, sar penel vojda vidljivo i ane činjenica te sar posebno naj identifikovano ane zvanično usvojime dokumento save moton tar o unapredilpe o životo tar e romsko manjina.
– Đi goda naverovatnije avilo jer ane prvobitno izrada tar kala dokumentura,sar predstavnikura tar e romsko zajednica učestvujisade isključivo lenđe lidera e mruša, a predstavnikura tar e većinsko zajednica, save učestvujisade ane izrada tar o dokumento, ni đangle te si e pozicija tar e Romnja maj pari ano odnoso pe pozicija tar lenđe mrušane srodnikura. O ćerdo propust delimično isparvisade geja kaj usvojisade o Zakon o rodnoj ravnopravnosti i razne strategije, ali goda naj dovoljno te bi unapredilape o životo tar e Romnja – penda e Rakićka.
Voj smatril te si važno te ano budućnost te zbog e jacina tar e tradicionalne odnosura ane romani porodica, obezbedilpe posebno podrška i pomoć e Romnjende.
– But si važno te insistirilpe pe so maj brzo usvajanje Akcionih planura za e Romnja i te sprovodilpe aktivnost usmerime te usnažinpe e Romnja te uključinpe ano javno životo, jer o brojo tar o društveno aktivne romnja ane romani zajednica si but cikno – poručisada e Rakićka.
Udruženje „Romani cikna“ si osnovime krajem 2010. brešesko pe incijativa tar e grupa aktivistkinja tar o romano đuvljano pokreto. E osnivačice i članice tar o udruženje pire dotadašnje iskustvo steknisade gaja sar radisade ane romane naselja te osnažilpe e porodica, emancipacija tar e romnja i podrška za čara i purane, tar lično edukacija tar o oblast, tar e manjinsko i đuvljano pravo, učestvo ano pisanje zvaničnih dokumenata, izrada priručnika te unapredilpe vaspito-obrazovani proces ane osnovne škole, sar članice tar e foresko telo, učestvovanje pe različite skupura. E misija udruženja si te unapredilpe o položaj tar e Romnja i Roma ano društvo, sa razvojo tar e obrazovano, zdravstveno, materijalno, socijalno i kulurne potenencijale tar e romani zajednica.
J.B.